Šta su manipulacija i gaslighting i kako ih prepoznati i nositi se sa njima?

Manipulacija se definiše kao svako ponašanje koje za cilj ima eksploataciju, kontrolu i općenito utjecanje na druge ljude, kako bi se ostvarila lična korist. Definicije variraju u zavisnosti od konteksta, ali se manipulacija općenito smatra neiskrenim i negativnim oblikom socijalnog utjecaja. Manipulacija je visoko povezana sa emocionalnom inteligencijom i predstavlja njenu svojevrsnu mračnu stranu. Posebno kada je u pitanju emocionalna manipulacija, koja podrazumijeva utjecanje na tuđe emocije u vlastitu korist. Postoje određeni psihološki poremećaji koji su često povezani sa manipulativnim ponašanjem (poput antisocijalnog ili graničnog poremećaja ličnosti), no takve tendencije sa javljaju i u opštoj populaciji i ne predstavljaju, same po sebi, psihički poremećaj. Emocionalni manipulatori žele moć nad drugim ljudima, te umjesto uzajamnosti i saradnje kako je slučaj u zdravim odnosima, koriste kontrolu i druge strategije iskorištavanja i viktimizacije. Moguće je da svako ponekad bude u određenoj mjeri manipulativan, ali postoje i oni koji su vrlo konzistentno manipulativni u raznim odnosima i kontekstima. 

Kada naiđemo na manipulativno ponašanje od nekoga ko inače nije takav, ukazivanje na činjenicu da smo primijetili oznake manipulacije i razgovor o tome kako se zbog toga osjećamo, može biti dovoljan da riješi problem. Međutim, kod ljudi kojima je manipulacija dio rutine i načina funkcioniranja u međuljudskim odnosima, ova strategija neće dovesti do uspjeha. Oni vjerovatno ne vide ništa pogrešno u tome što rade, te će koristiti iste tehnike kako bi vas pokušali uvjeriti da to nije manipulacija. Često u takvim situacijama rade ono što se naziva gaslighting (izluđivanje). Gaslighting se odnosi na psihološku manipulaciju koja navodi osobu sa sumnja u valjanost svojih misli, osjećaja, percepcije realnosti i sjećanja te može dovesti do zbunjenosti, smanjenog samopoštovanja, smanjene sigurnosti u vlastitu mentalnu i emocionalnu stabilnost te do ovisnosti o onome ko vrši gaslighting. Ovakvo ponašanje je prilično suptilno i često traje duži vremenski period te je moguće u svim tipovima odnosa. U slučaju ovog tipa manipulacije osoba vas pokušava uvjeriti u nešto što je suprotno realnosti, recimo da se situacija, koju ste vi naveli kao problem, nikada nije desila ili da se desila potpuno drugačije. Vaše ponašanje se opisuje kao ludo, pretjerano, previše emocionalno, te sebe pokušavaju pozicionirati kao žrtvu, a vas kao napadača. 

Evo nekoliko tehnika koje osobe koriste pri gaslightingu:

• Uskraćivanje: Osoba se pravi kao da ne razumije ili odbija da sluša.
• Kontriranje: Osoba pokazuje sumnju u tačnost vaših sjećanja o određenoj situaciji, čak i ako su ona u potpunosti ispravna.
• Blokiranje/izbjegavanje: Osoba mijenja temu i/ili preispituje vaše misli.
• Trivijalizovanje: Osoba nastoji da se vaša mišljenja i osjećaj čine nevažnima.
• Zaboravljanje/poricanje: Osoba se pretvara da se ne sjeća da se nešto dogodilo ili poriče stvari koje je rekla ili obećala.

Gaslighting, kao i druge vrste manipulacije u interpersonalnim odnosima, temelji se na postojećoj dinamici moći. Dakle, dešava se u odnosima gdje vam je osoba iz nekog razloga važna i ne želite rizikovati da je razljutite. To mogu biti, i često jesu, bliski intimni odnosi, ali i odnosi sa prijateljima, porodicom te odnosi sa nadređenim ili kolegama na radnom mjestu. Gaslighting se dešava kada postoji nepravedna dinamika moći, dakle jedna osoba je mnogo moćnija od druge u tom odnosu, što se često može susresti u odnosima na poslu. Podaci jedne novije ankete ukazuju na to da je 58% ispitanih, u dobi od 18 do 54, iskusilo ono što smatraju gaslightingom na radnom mjestu u toku svog profesionalnog iskustva. Ako vas osoba u poziciji moći navodi da se preispitujete na način koji negativno utječe na vašu karijeru ili uvjerenost u vlastite kompetencije i doživljaje, osjećate se zbunjeno i sumnjate u svoje doživljaje realnosti u određenim situacijama te vam je narušeno samopouzdanje, moguće je da ste žrtva gaslightinga. Još neki primjeri ovog tipa manipulacije su, recimo ako vam nadređeni daje pozitivne povratne informacije, ali priča loše o vama i vašem radu drugima ili ako vas posramljuje pred kolegama i klijentima i ponaša se kao da se to nije dogodilo kada ste sami. Možda vam je nadređeni dao instrukcije kako izvršiti neki zadatak, ali kada to i uradite on je nezadovoljan i uvjerava vas da vam on nije rekao da to napravite na taj način.

Šta uraditi ako ste žrtva gaslightinga?

1. Identifikujte problem. Prepoznavanje da se manipulacija dešava je prvi korak, važno je da osvijestite i priznate sebi šta se dešava. Vrijedi napomenuti da žrtva manipulacije može biti bilo ko i da niste sami za to krivi.
2. Uočite obrazac. Glavni znak gaslightinga u poslovnom okruženju je ponašanje drugih koji uzrokuje preispitivanje vlastitog doživljaja realnosti. Ključ identifikovanja i suočavanja sa gaslightingom je uočiti da se ovakvo ponašanje ponavlja.
3. Utvrdite istinu. Pokušajte objektivno razlučiti šta je realnost, a šta pokušaji druge osobe da stvari okrene u svoju korist i izvitoperi istinu. Možete o situaciji pisati u dnevnik ili razgovarati o tome sa bliskom osobom, kako bi lakše postigli ovaj cilj.
4. Sačuvajte dokaze. Ako su zahtjevi i informacije koje vam daje nadređeni ili kolega na neki način zabilježene, recimo putem e-maila, možete to koristiti kao argument u direktnoj kasnijoj komunikaciji sa tom osobom ili ako se odlučite obratiti nekom unutar kompanije za pomoć. Ti dokazi također služe tome da vas osoba teže može uvjeriti u neku drugu realnost.
5. Tražite podršku. Možda nećete moći zaustaviti ovakvo ponašanje, ali je važno da podržite sami sebe i tražite podršku od drugih. Pričajte o onome što vas se dešava i kako se osjećate osobama od povjerenja. Pokušajte se podsjećati da sumnje koje imate u svoje kompetencije ili doživljaje nisu osnovane na realnosti i da su uzrokovane manipulacijom. Pokušajte pronaći druge kanale i izvore gdje možete validirati svoju kompetentnost. 

Pisala: Emina Sinanović